///Misic

Members
  • Content Count

    799
  • Joined

  • Last visited

Posts posted by ///Misic

  1. Kad se sve sabere:

    Cena ugradnje cca 550-650e,

    cena atesta cca 100e,

    efikasnost uređaja po pitanju sagorevanja, potrošnje i slično,

    pravilan rad motora, očuvanje svih sistema koji regulišu sagorevanje,

    podešenost smeše (može u najmanju ruku skratiti vek svećica kod siromašne smeše, da ne govorimo o oštećenjima glave),

    cene servisa plinskog uređaja (BRC zna da bude do nekoliko puta skuplji)

    broj vraćanja u servis radi otklanjanja sitnih i krupnih reklamacija i zamerki...

    Dođe se do zaključka da je cena ugradnje samo količina novca koja se odjednom daje.

    Ekspolatacija lako pojede svu prednost koju stekneš jeftinijom ugradnjom. Ako nigde drugde, onda kroz potrošnju.

    Primer uštediš na ugradnji 100e, ali ti auto troši litar više plina (neka ovo bude jedina mana, a moguće je imati ih milion) to znači da za 17-18000km košta isto a onda razliku od tog jednog litra plaćaš svaki dan.

    Ja na primer prelazim 40-50000 godišnje, pa mu to dođe oko 250evra skuplje zbog "samo" jednog litra veće potrošnje, a toliko je registracija na primer za auto od 2000ccm i ostane para...

  2. opet ti ponavljam da je u pitanju protocna ne tlacna pumpa,mehaniku fluida poznajem i to vazi samo za slucaj kada jedna određena kolicina tecnosti MORA proci u određenom vremenskom razdoblju odnosno kad ju goni Tlacna pumpa....

    oces da kazes da bi u slucaju vodene na autu kroz crijevo 5mm (koje npr ide na posudu na solji kao povrat vode) prođe ista kolicina vode (samo mnogostruko vecom brzinom) kao kroz crijevo precnika 50mm

    i opet ti kazem da pritisak u crijevu nije prisutan tbog pumpe nego zbog sirenja tecnosti odnosno anomalij vode koja se siri u kad se grije iznad 5 stepeni kao sto se siri kad se hladi ispod 5 stepeni

    Naravno da ce se voda kroz crijevo u kontekstu kretati brze od vode u debelom crijevu ali to nije niti priblizno kolicini i brzini koju ti navodis..opet ponavljam kad bi bila tlacna pumpa u pitanju i kad bi debelo crijevo nilo ZATVORENo onda da..u tvom slucaju od toga nema nista te bi se auto opet gasio i pravio pizdarije jer je u pitanju PROTOCNA pumpa i voda bi isla liniom manjeg otpora.

    Misicu,vodu MORAS uzeti iz motora ,iz gornjeg dijela (iz glave npr) i vratiti u donji deo...inace nista od toga svega...

    a da ne razbijas glavu koristi crijeva od malog hladnjaka i to je jedini ispravan nacin

    To je ok, slažem se.

  3. Ista količina vode koja za minut prođe i kroz crevo prečnika 50mm prođe i kroz crevo prečnika 20mm, samo što protiče oko 6 puta većom brzinom. Fizika...

    Mehanika fluida je ozbiljna nauka, a ovo je okvirno 6 puta jer tečnost u cevi ima različite brzine krenja u zavisnosti od otpora tečenju, prečnika cevi i viskoznosti.

    Ako mora da se dokazuje, nije problem :D

    Bernouli:

    http://www.speedace.info/speedace_images/b...ion_diagram.gif

  4. Na debelo crevo sam mislio od pumpe ka hladnjaku, tj ka delu sa bocom na hladnjaku.

    Paralelno verovatno može ako se odvod iz isparivača vrati u crevo hladnjaka ispod boce na hladnjaku, ali tada dolazi do gubitka pritiska i eventualnog problema hlađenja zbog toga (deo vode neće ići kroz hladnjak, nego direktno nazad u glavu posle prolaska kroz isparivač).

    Redno vezano za to crevo stvara pitanje da li može isparivač da izdrži toliki protok i pritisak, jer je fi ulaza u isparivač manji od 20mm, a debelo crevo oko 50, to znači da se brzina vode povećava oko 6 puta, što može da bude ozbiljna drama za isparivač.

    Ostaje pravo rešenje crevo za dovod vode u mali hladnjak, i to redno vezan isparivač.

  5. Potrebna mi je voda za isparivač plina.

    Ne bilo koja voda, nego ona koja ima najveću količinu tople vode, ona koja se prva greje.

    Razlog je precizan:

    Što pre spreman isparivač za rad i što ravnomernije isparivanje plina. Znači potreban je konstantan protok a ne samo curenje.

    Desilo se usled malog protoka (očigledno premalog) da večito mlači, slični simptomi kao kada drka plavi davač. Drugi problem je što je isparivač najviša tačka u rashladnom sistemu i najmanji vazduh usled slabijeg protoka pravi vazdušni čep i zna da smrzava isparivač tada.

    Jednostavno auto nikako da sastavi na plinu bez ikakvog problema u radu, često vara lamda sonda zbog njega onda itd...

    Mislim, ustanovio sam šta me mesecima zajebava, a ne treba mi nikakav plinadžija filozof da mi priča koje kakve bajke i da 100 puta šteluje plin, uludo.

  6. Potrebno mi je da uzmem vruću vodu sa nekog creva u kome ima pritiska pa imam sledeću dilemu:

    Da li uzeti vodu sa debelog creva koje ide od glave direktno na hladnjak (ono je uvek tvrdo, drugim rečima ima pritiska u njemu) ili mogu uzeti vodu sa creva koje ide iz glave ka hladnjaku grejanja.

    Za to što mi je potrebno je daleko efektnije uzeti sa debelog creva u kome je voda pod pritiskom (napravio bi holender sa lulicom za odvod vode), ali ne znam kako bi eliminisao gubitak pritiska u debelom crevu.

    Koliko bi to pravilo prolema za hlađenje u izuzetno toplim danima i opterećenju motora?

    Ako bi se mogao umanjiti efekat gubitka pritiska gde bi bilo najpovoljnije vratiti vod za vodu koja se uzima sa debelog creva?